Hvar

Hvar Info:

  • Dužina: 68 km
  • Širina: 10,5 km
  • Površina: 299,7 km2
  • Dužina obale: 254,2 km
  • Najveći vrh: 628 m (St. Nicolas)
  • Broj stanovnika: 11 500

Hvar pripada srednjodalmatinskoj otočnoj skupini i leži u smjeru istok-zapad pod pravim kutom u odnosu na obalu.  Istočni rt Hvara je samo 4,5 km od kopna, dok je zapadni rt okrenut prema pučini. Hvar je najdulji jadranski otok.

Hvar je dug 68 km, ujedno je i četvrti po veličini u prostoru. Uzdužna cesta koja povezuje grad Hvar sa Sućuraj na istočnom kraju otoka duga je 84 km. Visok plato između brijegu Svetog Nikole (626 m) i Hum (603 m) koji se proteže od Svete Nedjelje do Jelse te je dijelom pod borovom šumom a dijelom pod oranicama obilježen je prepoznatljivom ljepotom i svježijom klimom. Ravni dio otoka između Starog Grada, Vrboske i Jelse je poljoprivredno obrađen i to vinovom lozom i maslinom. Tu se proizvode izvrsna vina i ekstra djevičansko maslinovo ulje

Povijest Hvara

Prvi stanovnici otoka Hvara su neolitski ljudi (3500 do 2500 stare ere) Iliri, koji su borili bitke, prvi su naselili otok. Grci su kolonizirali otok i osnovali koloniju Faros na mjestu današnjeg Starog Grada. (384 p.n.e.). Rimljani su osvojili otok u 219 p.n.e., i postoji nekoliko ostataka iz tog razdoblja. Propašću Rimskog carstva, Hvar dolazi pod vlast Bizanta.

Hvar zemljopisno

Hvar se opisuje kao “Sredozemlje kakvo je nekad bilo”, “Europski dragulj” i “očuvani otok”. Posjet otoku potvrđuje ovaj dojam. Atrakcije otoka uključuju spektakularne vapnenačke brežuljke, kvalitetne (ali ne pješčane) plaže, polja mirisne lavande, špilje, skrovite uvale, šumovite predjele, slikovita naselja, maslenike koji izgledaju poput mozaika i vinograde po brežuljcima, pogled na okolne otoke i brdovito kopno i planinske šume. Osim toga, što je najvažnije, brzo rastući turizam nije uništio ove atrakcije.

Hvar hrana i piće

Dalmatinska kuhinja je još jedan veliki plus ove regije. Ponos kuhinje su riba i ostali morski plodovi koja u kombinaciji sa lokalnim začinima i umacima tvore delicije svjetske kvalitete. Na otoku se rade mnoga ”prava” lokalna vina. U Hrvatskoj ima preko 700 vrsta vina, koja se proizvode iz 54 vrsta grožda.

Hvarska klima

Za otok su karakterisitčne blage zime, topla ljeta i mnogo sati sunca. U stvari, otok je i službeno ”najsunčanije mjesto u Europi”, sa 2.715 sati sunca godišnje, s time da su najtopliji i najsušiji mjeseci od svibnja do listopada. Hvar ima godišnji prosjek od 7.7 sati sunca dnevno i 3.8 sati oblačnog vremena.

Hvarani

Hvar se nalazi u dalmatinskoj regiji Hrvatske. Dalmatinci su poznati po svojem prijateljskom ponašanju, opuštenosti i gostoljubivosti. Na njihov način života utječe sredozemna klima, što znaci da nema žurbe i strke. Sve se uvijek može napraviti malo kasnije i to najvjerojantije uz kavu i pivo. U stvari, na Hvaru se često međusobno pozdravljaju s rječju ”pomalo” što znaci ”polako, opusti se”, koja se manje više odnosi na sve, od čekanja na račun u restoranu do dobivanja dozvole za vašu nekretninu, što će trajati duže nego što ste očekivali, pa onda još i malo više.

Aktivnosti na Hvaru

Mnogi turisti posječuju Hvar zbog gore navedenih razloga. Medutim, na otoku se nude i brojne aktivnosti (bilo službeno ili neslužbeno), naročito u ljetnoj sezoni. One uključuju šetnje, vožnju biciklom, najam motocikla, plivanje, ronjenje, vožnju čamcima, fotografiranje, slikanje, zdravstevni turizam, naturizam, daskanje i penjanje po stijenama. Grad Hvar ima reputaciju za vrijeme ljetne sezone kao “grad za zabave” i u njemu se nalazi klub/bar Carpe Diem.

Hvar Places

Hvar

Hvar je malen grad, lak za snalaženje, tako da čak nema ni imena ulica. Glavna trgovačka ulica je široka šetnica koja se pruža duž luke, a to je upravo i ono mjesto gdje se nalazi večina znamenitosti. Na sjevernom obronku iznad trga i unutar starih bedema su ostaci nekih palača koje su pripadale hvarskom plemstvu. Neki hoteli se nalaze na tom potezu, dok su drugi sjeverozapdano od centra grada. Od autobusne stanice do luke, grad je zatvoren za promet, cime se očuvalo srednjovjekovnu mirnoću grada.

Stari Grad najstariji grad u Europi

Točno 2400 (384 prije Krista) Grci s otoka Parosa u Egejskom moru osnovali su grad koji su nazvali Faros (Φάρος). Faros je postao nezavisan grad-država (polis). Grad je kovao svoj vlastiti novac, postojale su lončarske radionice i imali su obilje hrane iz svog plodnog polja – Chora Pharou (Xορα Φαρου), danas je najbolje očuvana grčka zemlja na Mediteranu. Stari Grad (Stari grad), na otoku Hvaru na sjevernoj obali, stariji je od grada Hvara te je vrlo atraktivan. Stari Grad leži uz zaljev u obliku potkove s lijepim plažama. Grad ima brojne slikovite trgove i šarmantne ulice.

Vrboska

Vrboska leži u slikovitoj uvali na kraju dugačkog zaljeva. Okružena je borovom šumom i lijepim plažama. Vrboska je nastala u 15. stoljeću u dubokom zaljevu okruženom šumama, na sjevernoj strani otoka, a smještena je na uskom kanalu koji prodire prema unutrašnjosti otoka iz širokog i dobro zaštičenog zaljeva na sjevernoj obali otoka. To je mjesto podrijetla za naselje Vrbanja i okolna sela (Svirce, Vrisnik, Pitve). Mjesto nudi neobičnu zanimljivost na krškom otoku: kuće izgradene s obje strane kanala koje spaja nekoliko malih mostova. Zbog toga je Vrboska i dobila nadimak ‘mala Venecija’. U samom kanalu, u središtu mjesta, stoji otočić (342 m2). Čitava mreža staza i puteljaka vodi kroz duboku hladovinu borova do plaža.

Jelsa

Jelsa je malen gradić, luka i ljetovalište 27 km istočno od grada Hvara, okruženo gustim borovim šumama i visokim jablanima. Popularna alternativa za grad Hvar, intimne ulice i trgovi Jelse stvaraju opušteni ugodaj. Iz grada se vrlo lako stiže do uvala ugodnih za plivanje i pješčanih plaža. Jelsa je nastala u 14. stoljeću kao luka za mjesto Pitve u unutrašnjosti i proširila se oko crkve sv. Fabijana i Sebastijana i crkve sv. Ivana u polju. U 16. stoljeću podignuta je utvrda iznad grada zbog zaštite od Turaka, a do 19. stoljeca Jelsa se razvila u napredno ribarsko naselje. Sredinom 19. stoljeća isušene su močvare oko obale i gradić se polako širio. Godine 1868. javna knjižnica je postala prva javna čitaonica na dalmatinskim otocima, a 1881. godine to je postao centar Matice Hrvatske, proslavljenog hrvatskog književnog društva.

Mjesta na južnoj strani otoka ( Zavala, Ivan Dolac, Sv. Nedjelja )

To su sve slikovita mjesta, na padini pored mora s nekoliko lijepih šljunčanih plaža. Zavala je malo mjesto koje ima luku s molom i cestovnu vezu s Jelsom kroz cestovni tunel. Ispod mjesta, čitav niz lijepih plaža koje oplakuje kristalno čisto more. Sveta Nedjelja je poznato središte za proizvodnju najboljih vrsta hvarskog crnog vina (plavac) i popularna je turistička destinacija. Zapadno od Zavale i istočno od Svete Nedjelje je malo mjesto Ivan Dolac. Od 15. stoljeća pa do danas glavno zanimanje mještana su poljoprivreda i turizam, kao i u svim manjim mjestima na južnoj strani otoka.

Mjesta u unutrašnjosti

Mjesta u unutrašnjosti otoka izmedu Stari Grada i Jelse nisu smještena uz samu obalu, ali se nalaze na udaljenosti od najviše 3 km od mora. Svako mjesto ima svoj vlastiti karakter i identitet, s time da je Vrebanj najveće, a Selca najmanje od njih. Zbog kombinacije krajolika ta mjesta imaju neke uistinu posebne vidike, a uz to se nalaze na mirnim lokacijama. Međutim, u svim tim mjestima možemo dobiti jedinstveni uvid u seoski život u Hrvatskoj. Svako je selo jedinstveno na svoj način, ali nam sva ona pružaju jedinstven uvid u hrvatsku kulturu i karakter lokalnog stanovništva.